Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Pseći park

  Sofi Oksanen

  • 0
  • 0
  • 0

  Helsinki 2016. Olenka sjedi na klupi u parku promatrajući bračni par i njihovo dvoje djece kako se igraju sa psom. Iznenada se trgne jer je netko sjeo pokraj nje. Unatoč proteklim godinama tu bi ženu prepoznala među tisućama drugih. Uostalom, Olenka je ta koja joj je uništila život. I ona će možda sada to isto učiniti njoj. Samo ona zna istinu o tome čime se Olenka bavila, odakle je došla i od koga se skriva. Ipak, na jedan neuhvatljivi trenutak evo ih zajedno – gledaju vlastitu djecu koju odgajaju drugi ljudi. Već u sljedećemu nad njima se nadvijaju sjene prošlosti iz njihove zajedničke domovine Ukrajine, u kojoj su obje bile uključene u unosan biznis pomaganja bogatim Europljanima da postanu roditelji.
   
  Međunarodni bestseler Pseći park odvija se na pozornicama suvremene Finske i postsovjetske Ukrajine, na kojima korumpiranost Istoka susreće i hrani pohlepu Zapada, na čijem raskrižju stoje dvije žene uhvaćene u mrežu industrije umjetne oplodnje, iskorištavanja i komercijalizacije ženskog tijela. Sofi Oksanen majstorski plete surovu i realističnu priču trilerske napetosti, koja je ujedno i duboko ljudska priča o odanosti, ljubavi, ambiciji i narušenom povjerenju. Zadivljujući roman o ženi koja ne može pobjeći od čežnje za izgubljenim djetetom, kao ni od moćnika koji je nemilosrdno love.
   
  “U Psećem parku, kao i u svojim drugim romanima, Sofi Oksanen rudari živu povijest, iskopavajući otrovne društvene elemente koji imaju eksplozivnu moć.” – Wall Street Journal
   
  “U industriji umjetne oplodnje Sofi Oksanen pronašla je savršenu sliku društvene nejednakosti o kojoj je u ovom romanu riječ.” – Jyllands-Posten
   
  “U višestruko zastrašujućoj priči o doniranju jajnih stanica i crnom tržištu čitatelja se drži na klackalici između frustracije i fascinacije.” – Daily Mail
   
  “Sofi Oksanen piše na jedinstven, opipljiv i oštar način, a radnja se odvija žestinom trilera.” – Maaseudun Tulevaisuus
   
  “Roman koji vas drži na rubu živaca do zadnje stranice. Pseći park ambiciozan je po svom zahvatu i hrabar u pitanjima kojima se bavi.” – Les Inrockuptibles
   
  “Pseći park šokantna je priča u dobrom starom smislu.” – Berlingske
   
  “Životan portret postsovjetske države u kojoj vladaju gangsteri, a iskorištavanje ženskog tijela unosan je posao.” – The Guardian
   
  “Oštar i blistav roman zastrašujuće ljepote. Priziva priču o sluškinjama Margaret Atwood.” – Västerbottens-Kuriren
   
  “Roman Pseći park još jednom otkriva uvijek težak odnos između Zapada i Istoka. Korupcija, industrija umjetne oplodnje i maternice za iznajmljivanje, pitanja koja su invazijom na Ukrajinu ponovno eksplodirala pred društvom koje okreće glavu.” – ABC

  Zum Buch

• 

  Djevojka koja se igrala vatrom

  Stieg Larsson

  • 0
  • 0
  • 0

  Djevojka koja se igrala vatrom drugi je dio trilogije Millennium. Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist ponovno se nalaze u središtu napete, uzbudljive priče, u kojoj sve počinje okrutnim ubojstvom mladog novinara Millenniuma i njegove djevojke koji se bave istraživanjem traffickinga. Svi tragovi upućuju da je zločin počinila Lisbeth Salander te su se čitava švedska policija i javnost digle na noge kako bi pronašle neprilagođenu djevojku sumnjiva ponašanja s podebljim dosjeom iz psihijatrijske klinike. No ta potraga vodi do mračnih, duboko zakopanih tajni koje otkrivaju kako je i zašto okolina odbacila osamljenu krhku genijalku. Stieg Larsson uspio je gotovo nemoguće: napisati nastavak koji je napetiji i kompleksniji od prvog dijela i u njemu iznova na fascinantan način ogoliti skrivene strane društva. Roman Djevojka koja se igrala vatrom potvrdio je da je trilogija Millennium istinska književna i nakladnička senzacija koja s pravom ima desetke milijuna fanova. 

  Zum Buch

• 

  Irački Krist

  Hassan Blasim

  • 0
  • 0
  • 0

  Vojnici i teroristi, taoci i bombaši samoubojice, prognanici i vjerski fanatici, ali i proroci, luđaci, anđeli i džini, duhovi i čarobnjaci – svi oni utkani su u nezaboravnu fresku Iraka što je pred čitateljem osvjetljavaju eksplozije sjajnih priča Hassana Blasima.Baš kao i u drevnim arapskim bajkama, Bagdad je i u ovoj knjizi grad u kojemu se događaju čuda, ali u svakoj od tisuću i jedne Blasimove noći čeka po jedan nož, jedno mračno otkrivenje, jedna istina o nama i vremenu u kojemu živimo.Irački Krist briljantna je zbirka priča, a Hassan Blasim pisac koji se usudi i može sve. Ne sklanjajući pogled i ne prešućujući, promiješat će zbilju i snove, a kaos i užase rata zauzdati moćnom metaforom, crnim humorom i lirizmom, onako kako to može samo vrhunska književnost.

  Zum Buch

• 

  Što nas ne ubije

  David Lagercrantz

  • 0
  • 0
  • 0

  Larssonov nasljednik David Lagercrantz smjelo se uhvatio ukoštac s Lisbeth Salander i Mikaelom Blomkvistom, dobro nam poznatim protagonistima trilera Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala vatrom i Kule u zraku. Strah, napetost i nove prijetnje s kojima se suočavaju primorat će beskompromisnoga lovca na istinu i genijalnu ekscentričnu hakericu da ponovno udruže snage. Frans Balder, ekscentrični genij i jedan od vodećih svjetskih informatičkih stručnjaka, iznenada se vraća u Švedsku iz Silicijske doline, gdje je radio u jednoj od najmoćnijih svjetskih kompanija. Od bivše žene uzima autističnog sina, zatvara se u svoj osigurani dom i posve se osamljuje. Istovremeno je nepoznati haker provalio u najčuvanije svjetske servere, one američke nacionalne sigurnosne agencije NSA, koja svakodnevno prati milijarde telefonskih poziva i poruka elektroničke pošte. U Hakerskoj republici slave, jer samo je jedna osoba na svijetu to mogla učiniti – neponovljiva Lisbeth Salander. No ona ništa ne čini ako za to nema duboke razloge, koji su uvijek povezani s njezinom željom da zadovolji pravdu. Mikael Blomkvist u dubokoj je poslovnoj krizi jer već odavno nije napisao reportažu koja će potresti stupove društva i časopis Millennium, koji ima nove vlasnike, vratiti na staze slave. Jedne večeri dobiva poziv od Baldera i iako je skeptičan prema informatičaru, odlazi na razgovor. U nastavku svjetski slavnog serijala Millennium, koji potpisuje novi autor, jedan od najboljih suvremenih švedskih pisaca David Lagercrantz, oživljava se svijet koji je stvorio Stieg Larsson. Junaci koji su promijenili književnost opet su s nama, jednako živi  i beskompromisni. Što nas ne ubije triler je koji su obožavatelji Larssonova djela dugo iščekivali, roman koji kao i prethodni zadire u aktualne i bolne teme. Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist ponovno su zajedno u avanturi od koje zastaje dah!

  Zum Buch

• 

  Smrt djevojcice sa zigicama

  Zoran Ferić

  • 0
  • 0
  • 0

  Smrt djevojčice sa žigicama je mediteranski Twin Peaks, urnebesan crnohumorni roman. Roman prati priču o ubistvu lokalne prostitutke i pokušaju da se otkrije ubica. Ipak, ova priča je samo okvir unutar kojeg su brojni čudaci, ali i oni društvemo prihvatljivi, upleteni u gomilu bizarnih i neočekivanih događaja. No, koliko god roman bio pomaknut, njegov mali otočki svet poprilično je verna slika groteskne hrvatske stvarnosti u poslednjih petnaestak godina. Roman pun neočekivanih obrta drži pažnju dobrom i zanimljivom pričom , ali i elementima čistokrvnog seksa i humora.

  Zum Buch

• 

  Kad je Nina znala

  David Grossman

  • 0
  • 1
  • 0

  “Tuvia Bruk bio mi je djed. Vera je moja baka. Refael, Rafi, R, zna se, moj je otac, a Nina – Nina nije ovdje. Nine nema”, zapisat će u svoju bilježnicu Gili, pripovjedačica novog velikog romana Davida Grossmana, dobitnika nagrade Man Booker International i istaknutoga kandidata za Nobelovu nagradu za književnost. Nina je ta koje nema, ali kad s Arktičkog otoka dođe na proslavu devedesetog rođendana svoje majke Vere, uskovitlat će sjećanja i osjećaje, te pokrenuti priču koja od Čakovca u osvit Drugog svjetskog rata vodi do kibuca u Izraelu, a odatle ponovno nazad, do čvora boli i patnje, do mjesta gdje je sve počelo i gdje će se sve završiti – do Golog otoka. Kad je Nina znala knjiga je o tri snažne žene i njihovu putovanju do otoka na kojemu je Vera provela dvije i pol godine, odbivši da svojega mrtvog muža proglasi neprijateljem naroda. Rane koje se prenose generacijama i obiteljske tajne koje upravljaju životima, ljubav od koje klecaju koljena i ljudskost koja iskupljuje građa su nadahnjujuće životne priče Eve Panić Nahir, koju je dokumentarcem otkrio Danilo Kiš, a ovjekovječio ju je David Grossman veličanstvenim romanom Kad je Nina znala.

  Zum Buch