Verlag: KidKiddos Books
U ovoj dječjoj knjizi upoznajete djevojčicu Amandu koja ima običaj gubiti vrijeme. To traje dok se jednog dana ne dogodi nešto čarobno i Amanda napokon shvati da je vrijeme najdragocjenije što imamo - i da kad se jednom izgubi, zauvijek se gubi. Kako bi vratila izgubljeno vrijeme, Amanda odlazi na putovanje i uči pametno koristiti svoje vrijeme.
Ludi tjedan u kojem dječak uči o životu. Matt je šestogodišnjak koji živi u Sydneyju sa svojim roditeljima. Proživite s Mattom tjedan pun prijateljstva i nogometa, ali i egzistencijalnih pitanja o životu, poput znanosti naspram religije, gubitka voljene osobe, uz objašnjenja prilagođena djeci. Knjiga je primjerena za djecu od 5 do 9 godina starosti.Zum Buch
Tko još ima vremena naučiti cijeli novi jezik samo za odmor? Koliko često su jedna ili dvije riječi dovoljne da se iskomuniciraju želje uzbuđenog turista kada traži pomoć od lokalaca? Od smještaja i putovanja do zabave i znamenitosti, ovih 7 poglavlja u samo 30 minuta najbolji su vodič da uspijete prokomunicirati svoj put kroz englesko govorno područje, dovoljno da zaintrigirate lokalce i ostanete na pravom putu za stvaranje divnih uspomena, bez da izgubite sate u pokušajima da svladate strani jezik. "Naučite govoriti osnovni engleski. 100 riječi u 30 minuta" dio je "The Travel Series" kolekcije koja nauči slušatelje 100 najosnovnijih riječi za njihov idući inozemni odmor.Zum Buch
Draga djeco, Dobrodošli u veliku avanturu četiri OBLAČIĆA. Iako se možda pitate kako to oblačići mogu doživjeti avanturu vidjet ćete zapravo da je njihova avantura ista avanturama koje prolaze sva djeca. Avantura u kojoj postaju ono što žele biti. Upoznajte četiri čarobna malena oblačića koja se zovu Radost, Tuga, Strah i Bijes. A znate šta oni žele postati? I znate li da li će to uspijeti? Ne mogu vam još otkriti. Ali, odgovor se krije u priči. Uživajte s mamama i tatama, sekama i bracama, bakama i dekama, dok ga otkrivate. Vaša BrigitaZum Buch
U suludom trku u kojem živimo često nemamo kada zastati da promislimo o sebi, o prošlosti, kontemplirati i uzeti si dovoljno vremena za dokolicu. U dnevničkim zapisima objedinjenima u knjizi Stolareva kći pred nama se otvara svijet Marine Vujčić – intiman, prepun razmišljanja, sjećanja, traženja vremena za sebe i bližnje. Kako sama autorica kaže: “Ovo je moj herbarij. Uberem svježu misao, nalijepim je na stranicu, obilježim datumom i zaklopim bilježnicu.Kad je sljedeći put otvorim, stara misao nije više živa, ali je sačuvana, kao osušena biljka od koje sam u ranijim danima kuhala čaj.”Knjiga sastavljena od tri cjeline – “Herbarij”, “Na Palagruži” i “Selo” – nastajala je gotovo puno desetljeće u kojem se autorici život stubokom promijenio, u kojem ona ostaje ista, a biva sasvim drugačijom. Kroz razmišljanja o knjigama koje čita, prirodi u kojoj uživa, svitanjima, mladicama graška u vlastitom vrtu ili izolaciji na udaljenom otoku Stolareva kći donosi fragmente iz života koji može biti i naš. Naime, “jedino u mislima male stvari mogu poprimiti velike razmjere, i jedino se u njima navodno velike stvari mogu smanjiti do nepostojanja”, zapisat će autorica, u čiju ćemo stvarnost vjerovati onako kako smo dosad vjerovali njezinoj fikciji.Zum Buch
Djeca se najčešće upoznaju s malenim srndaćem Bambijem gledajući crtani film Walta Disneya, snimljen 1941. Tek kasnije u ruke im stigne knjiga koju je napisao Felix Salten. Knjiga o Bambiju silno je zanimljiva. Treba znati da crtani film prikazuje samo dio sadržaja knjige o Bambiju i njegovu životu... Felix Salten (1869.-1945.) najpoznatiji je austrijski pisac za djecu. Posebnu je slavu stekao svojim romanima i pripovijetkama o životinjama, kao što su Bambi, jedan život u šumi (1923.), Bambijeva djeca – priča o šumskoj obitelji (1939.), Zečići (1929.), Mladost vjeverice Peri (1938.), Florijan, carev konj (1939.). Na osnovu ovih knjiga nastale su i poznate slikovnice, često s umjetničkim fotografijama životinja u njihovim prirodnim staništima. Prevela: Mirta Jurilj.Lektira za 4. razred osnovne škole.Zum Buch
Ivana Brlić-Mažuranić postala je klasik već u trenutku kad je objavila Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Priče iz davnine. Njezine rečenice, napisane davno, i naše su rečenice. Razumijemo ih i volimo. Osluškujemo strahove njezinih junaka i plašimo se zajedno s njima. Priče su to što nadrastaju povijest, granice i književne stilove. Uz ime i prezime velike autorice ne treba pisati ni godinu rođenja, a kamoli godinu smrti. Ivana nam još uvijek priča kao da zajedno sjedimo za istim stolom. Naša je dužnost pozorno je slušati kako bismo mlađima znali odgovoriti na pitanje što je to prava i vječna literatura i koje to knjige obvezno moraju stajati na njihovim policama.Zum Buch
