Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Nepokopana prošlost

  László Végel

  • 0
  • 0
  • 0

  Kad se čovjek rodi 1941. u kućici od ćerpiča čija fotografija ne postoji – jer tko bi u to doba trošio film na takav kadar – i to kao manjina u zemlji u kojoj se režimi izmjenjuju kao na traci, njegova obiteljska i osobna prošlost neraskidivo je povezana s mašinerijom povijesti. Od Trianona, Horthyja, Tita, Staljina, Drugog svjetskog rata i 1948. pa sve do kemijske olovke dobivene iz Amerike, majčinih francuskih kremšnita i skrivenog radioaparata na kojem se slušao Radio Slobodna Europa, László Végel u svojem autobiografskom romanu Nepokopana prošlost ulazi u samo njemu svojstven, pomno konstruiran vremenski stroj.Bridak i ironičan, ovaj sjajni pisac na šarmantan i duboko promišljen način oslikava razdoblje od 1941. do 1990. prateći povijesna zbivanja kroz prizmu obiteljskih odnosa i događaja u mikrosvijetu Végelovih. Čak i unatoč sjetnom priznanju kako se osjeća kao plesač beskućništva na žici zato što domovinu nikad nije imao – jer Mađarskoj je stran njegov svijet, a Srbiji njegov jezik i kultura – Nepokopana prošlost topao je, šarmantan roman koji nudi pogled kroz ključanicu u život ovog iznimnog pisca.

  Zum Buch

• 

  Akteri bez društva

  Srđan Dvornik

  • 0
  • 4
  • 0

  Dvadeset godina nakon epohalne promjene 1989., koja je na postjugoslavenski prostor djelovala na posve drukčiji način nego na druge prijašnje realsocijalističke europske zemlje, ova studija predstavlja pokušaj analitičkog osvrta na dva desetljeća razvoja civilnog društva na zapadnom Balkanu.  Njen autor Srđan Dvornik iz Hrvatske, u to je dobro upućen. Nije slučajno što se kroz cijeli sadržaj i u strukturi ove knjige isprepleću teorija i praksa te odnosi unutar i izvan “civilnodruštvenog” razvoja. (...) Ova je studija važan doprinos, dosad nedostatnim, razmatranjima o mogućnostima i ograničenjima akterâ civilnog društva u (post)autoritarnim društvima. Istovremeno ona donosi i pouku da instrumenti zapadne politike demokratizacije imaju pred sobom još dug put razvoja do točke na kojoj će posve iscrpsti svoje dosadašnje organizacijske i političke potencijale, da bi potom na nove međunarodne izazove, koje nam novi svjetski (ne)red postavlja posljednja dva desetljeća, mogli primjerenije reagirati.  dr. Azra Džajić-Weber

  Zum Buch

• 

  1914–1918 - Povijest Prvoga...

  David Stevenson

  • 0
  • 3
  • 0

  David Stevenson jedan je od najistaknutijih proučavatelja Prvoga svjetskog rata. U svom monumentalnom djelu 1914.–1918. Povijest Prvog svjetskog rata kreće od uzroka sukoba, prolazi kroz sva bojišta, analizira geopolitičke odnose, ravnotežu između imperijalnih sila, političke i vojne promjene, kraj rata i mirovne ugovore koji su odredili okvir budućih međunarodnih odnosa, te završava raspravom o nastavku ratnog sukoba drugim sredstvima i o poslijeratnom uređenju svijeta koje će izazvati nove sukobe. Ova povijest jedna je od onih koje otkrivaju nove činjenice i reinterpretiraju povijesne izvore, ali jednako tako stvaraju cjelovitu sliku o kompleksnosti sukoba. Stevensonova povijest prva je sveobuhvatna povijest Prvoga svjetskog rata objavljena u Hrvatskoj nakon više od 50 godina. Knjiga koju je potrebno pročitati da bi se shvatilo dvadeseto stoljeće i razumjelo vrijeme u kojem živimo.

  Zum Buch

• 

  Svijet bez granica - Vizija...

  Srđan Kerim, Danko Plevnik

  • 0
  • 0
  • 0

  Razgovori diplomata Srđana Kerima i publicista Danka Plevnika Svijet bez granica priča su o jednoj fascinantnoj i uspješnoj karijeri. Za uspjeh nisu dovoljne sreća i ambicija. Svemu s čime se u životu suočio Srđan Kerim pristupao je temeljito i bez ostatka. Kao učenik katoličke gimnazije u Münchenu, student i doktorand Beogradskog univerziteta, omladinski dužnosnik, ministar u vladi SR Makedonije, glasnogovornik jugoslavenskog Ministarstva vanjskih poslova, kao poslovni čovjek u svijetu medija, ambasador i šef makedonske diplomacije i, konačno, kao predsjednik 62. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih nacija. Taj niz uspjeha čini kostur Svijeta bez granica, okvir za napetu priču, ali i refleksije o Štipu i Skopju, mladosti i Jugoslaviji, borbi za međunarodnu afirmaciju Makedonije, mirnom rješenju međuetničke krize 2001. i, svakako, o Ujedinjenim nacijama, njihovoj nemoći, ali i njihovim često podcijenjenim zaslugama. Kroz Svijet bez granica Srđana Kerima i Danka Plevnika doista slobodno promiču ideje i ljudi, od Koče Popovića i Kire Gligorova, preko Budimira Lončara i Ante Markovića, do Madeleine Albright, Ban Ki-moona, Georgea W. Busha, Angele Merkel i hollywoodskih zvijezda. Svijet bez granica nije samo knjiga sjećanja, već će uvid koji pruža u međunarodne odnose i svjetsku politiku biti koristan budućim povjesničarima. Srđan Kerim i Danko Plevnik nude i kozmopolitsku viziju, optimističnu usprkos izazovima poput klimatskih promjena, pandemije te prijetnjama opstanku demokracije.“Ništa u životu nije slučajno. Više vjerujem u splet okolnosti, iako se s tim u vezi u potpunosti slažem s Georgeom Bernardom Shawom da ‘okolnosti treba stvarati, a ne žaliti se na njih’. Ovo sam rekao kao uvod u moju sudbinsku povezanost s New Yorkom gdje sam doživio najljepše i najuzbudljivije trenutke moje diplomatske karijere kao predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih nacija. Ako tražite sublimat mojeg izuzetnog izraženog afiniteta prema New Yorku, onda je to bez ikakve dvojbe njegov kozmopolitski duh. U tom smislu ja se osjećam kao građanin svijeta.”

  Zum Buch

• 

  Fosilni kapital

  Andreas Malm

  • 0
  • 0
  • 0

  Fosilni kapital pokazuje kako klimatska kriza počinje nelogičnim prelaskom s obnovljivih na fosilna goriva u ranoj industrijalizaciji u Britaniji. Zašto su se tvorničari okrenuli od dostatne i jeftine obnovljive energije golemih vodenica k stroju pogonjenom ugljenom? Protivno uobičajenome mišljenju, ugljen nije pružao ni jeftiniju ni obilniju energiju, ali se njime moglo nadmoćnije kontrolirati podređenu radnu snagu. Oživljen fosilnim gorivima, kapital je mogao koncentrirati proizvodnju na lokacijama s najjeftinijom radnom snagom i u najpovoljnije doba dana, što nastavlja globalno činiti i danas.Švedski ekolog i publicist Andreas Malm donosi inovativan, detaljno potkrijepljen povijesni pregled udruživanja fosilnoga industrijskog pogona i kapitalističke ekonomije, najprije u Velikoj Britaniji, a konačno i u cijelom svijetu. Danas kada sedam milijardi ljudi stoji na rubu katastrofalnih planetarnih klimatskih promjena, ne možemo naprasno ugasiti pogonsku infrastrukturu koja omogućuje hranu, grijanje, obrazovanje ili zdravlje.Čitajući Fosilni kapital, jasnije razumijemo koje su odluke dovele do dominacije kapitalističke ekonomije na fosilni pogon, jer odluke je lakše popraviti nego zakone planetarne fizike. Dokazi su nedvojbeni: povijest nam diše za vratom.

  Zum Buch

• 

  Feminizam i kako ga steći

  Đurđa Knežević

  • 1
  • 1
  • 0

  Koliko se god činilo da je borba za ženska i manjinska prava pitanje koje je riješeno još u drugoj polovini dvadesetog stoljeća, svakodnevna praksa pokazuje da su čak i društva tzv. zapadnoeuropske demokracije daleko od pravednosti i istopravnosti kad je o spolovima riječ. U Hrvatskoj su žene u još lošijem položaju, bez obzira na zakonske stečevine. Problemi s kojima se susreću na poslu, u javnom životu, a ponajviše u četiri zida često su prešućeni ili se o njima piše tek sporadično i prigodničarski. Feminizam i kako ga steći Đurđe Knežević, istaknute feministkinje i aktivistice, pokazuje koliko je stvari još uvijek neriješeno. Tekstovi u knjizi beskompromisno razobličuju sve licemjerje našega društva, svu lažnu brigu te sve vidljive i, još važnije, nevidljive užase koji nas okružuju. Feminizam i kako ga steći nevjerojatno precizno detektira intelektualno i moralno stanje Hrvatske u novome tisućljeću. Đurđa Knežević, brutalno otvorena, kirurški precizna i kristalno jasna, u svojim tekstovima ne štedi nikoga - ni sustav, ni muškarce, niti žene same. U knjizi Feminizam i kako ga steći Đurđa Knežević pokazuje da je stalno i iznova potrebno upozoravati na sve mane sustava te da je nužno govoriti o problemima kako bi oni postali vidljivi, ali i da bi ih se počelo rješavati.

  Zum Buch