Otros libros que te pueden interesar

• 

  August

  John Williams

  • 0
  • 0
  • 0

  Roman kojim je John Williams, autor kultnog Stonera, osvojio najznačajniju američku književnu nagradu National Book Award priča je o životu utemeljitelja Rimskoga Carstva Gaja Oktavijana, povijesti znanog kao August. Ravan klasicima Ja, Klaudije Roberta Gravesa i Hadrijanovim memoarima Marguerite Yourcenar, Williamsov August nije samo iznimno mudari dramatičan portret čovjeka koji od boležljiva mladića postaje tridesettrogodišnji gospodar svijeta, ili ostarjeli vladar koji se zbog Rima odriče onoga što mu je najmilije – on je i zadivljujuća freska u kojoj Williams oživljava jedan od najuzbudljivijih djelića svjetske povijesti: razdoblje od smrti Julija Cezara do posljednjih Augustovih dana, sa svim njegovim ratovima i razdorima, najistaknutijim protagonistima, državnicima, umjetnicima i ratnicima.Služeći se epistolarnom formom, u kojoj se svi glasovi – veličanstveno – na kraju sklapaju oko glavnoga lika, August je konačna pobjeda pisca koji je napokon prepoznat kao velikan američke književnosti.

  Ver libro

• 

  Bilo nam je tako lijepo! - Tabu II

  Sibila Petlevski

  • 0
  • 0
  • 0

  Bilo nam je tako lijepo! drugi je dio trilogije Tabu, u kojem Sibila Petlevski iz sasvim drugoga kuta i na posve drugačiji način progovara o amblematskom liku fin de sièclea Viktoru Tausku. Pisan kao biografski roman i obiteljska saga, Bilo nam je tako lijepo! pripovijeda o psihoanalitičaru čiji je život zapravo psihogram dvadesetoga stoljeća. Vješto i neprestano balansirajući između stvarnih činjenica i fikcije i igrajući se njima, Sibila Petlevski kroz Tauskov život provlači teme koje je to doba otvorilo, a koje su i dan-danas neizbježne - od pitanja nacije i vjere preko seksualnosti i smrti pa sve do sloboda svih vrsta. U životu Viktora Tauska, ali i njegovih bližnjih, posebno sestre Jelke, stalno se isprepleću erotika i politika, ljubav i smrt, odgovornost prema drugome i trajna čežnja za slobodom svake vrste.

  Ver libro

• 

  Noću dolaze lisice

  Cees Nooteboom

  • 0
  • 0
  • 0

  Gradovi i otoci, ljudi i odnosi koji ih spajaju od pamtivijeka – knjigom pripovijedaka Noću dolaze lisice jedan od najznačajnijih suvremenih europskih pisaca Cees Nooteboom dovodi nas do svoje omiljene pozornice: Mediterana.Jer, baš na tome moru i na tim obalama – od Venecije do Baleara, od Alžira do Francuske – događaju se njegove iznimno lijepe, melankolične priče, koje uz kap oporoga humora i s puno mudrosti govore o ljubavi i o gubitku, o prijateljstvu i umjetnosti.Život je najčešće nesporazum, ali i čudo! misao je koja kao da stoji u pozadini osam Nooteboomovih priča, povezujući ih u tolikoj mjeri da bismo ovu knjigu lako mogli čitati i kao roman i kao meditaciju o sjećanju, životu i smrti. No čak i ako ih prihvatimo kao fragmente, oni koji će nam se na obalama Nooteboomova Mediterana ukazati prolaznost svjedoče baš koliko i radost življenja, a onoga tko uz njih stane i osluhne, nema sumnje, sjajno će i višestruko nagraditi.

  Ver libro

• 

  Sjećanja sjećanja

  Maria Stepanova

  • 0
  • 0
  • 0

  “Najviše sam voljela malu seriju razglednica s noćnim fotografijama gradova – vrtovi u sumraku, osvijetljeni tramvaj u oštrom zavoju, prazan vrtuljak, izgubljeno dijete stoji pored cvjetne gredice držeći u rukama nepotreban obruč. No, sat je kucao, a barometar naviještao oluju. Svima su rođaci plesali u povijesnom plesnom ansamblu, a moji kao da su ostali iza scene. Bilo je tu još nešto, što je dio moje ostavine: to je predodžba o našem rodu kao ženskome, kao o nizu čvrstih žena koje su sve imale muževe, ali njima je bilo namijenjeno manje svjetala pozornice, kao da su u priči bile samo junakinje, a oskudijevala je junacima. Generacija babuška kao da je pretpostavljala nasljedni red samo od kćeri: činilo se da jedna izlazi iz druge, a posljednja je stekla pritom dar i priliku biti jedinom pripovjedačicom.” Ruska spisateljica Marija Stepanova u sjajnom romanu Sjećanja, sjećanja rekonstruira povijest židovske ruske obitelji koja je uspjela izmaknuti mlinskom kolu 20. stoljeća. Knjiga koja pokazuje kako da uočimo ljepotu gdje ju drugi ne vide i pokažemo blagost prema detaljima vlastitih života koje inače zaobilazimo zasluženo je ušla u uži krug za nagradu Man Booker International. Nostalgično, toplo i ironično – ukratko: zavodljivo i očaravajuće štivo.

  Ver libro

• 

  Emet i druge priče

  Ivana Šojat

  • 0
  • 0
  • 0

  Emet na hebrejskom znači “život” i tom je riječju oživljen Golem. Ispisana na njegovo čelo, ona ga oživljuje, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Ivana Šojat u Emetu propituje tanku granicu na kojoj se miješaju pogansko i kršćansko, znanstveno i onostrano, crtu između života i smrti, dobra i zla, na kojoj se susreću anđeli i duhovi. Prožete atmosferom najboljih horora, ove priče zadiru do srži stvarnoga ja svakoga pojedinca.

  Ver libro

• 

  Biljar u Dobrayu

  Dušan Šarotar

  • 0
  • 0
  • 0

  U smiraj Drugog svjetskoga rata, u trenutku kada se itekako dobro zna tko je poražen, a tko je pobjednik, u Murskoj Soboti, na granici Horthyjeve Mađarske i okupirane Slovenije, u hotelu Dobray susreću se oficiri i vojnici koji odlučuju o životu i smrti, dame noći i obični građani koji samo čekaju da sve prođe, a da i oni ne dožive sudbine svojih susjeda Židova. I dok povijest navlači zavjesu, dok se čini da je vrijeme za lov u mutnome, neke stvari, a prije svega međuljudski odnosi, bivaju savršeno osvijetljene. Ispripovijedan iz perspektive glavnoga junaka koji preživljava Holokaust, ali u njemu ostaje bez obitelji, Biljar u Dobrayu roman je o propasti svijeta u kojem se ne biraju krivi i nevini i koji tolike sudbine i svakodnevice svojim padom povlači za sobom u mrak i ništavilo. Duboko emotivan, prepun detalja koje zapaža promatrač koji u sudbonosnim događajima sudjeluje i samom svojom prisutnošću, Biljar u Dobrayu istinit je i potresan prikaz grada koji puca pod teretom povijesti. U romanu premreženom kontrastima svjetla i tame, kulture i nekulture, krajnje realističnog i snovitog, Dušan Šarotar ispisuje skladnu simfoniju užasa u kojoj svaka nota, svaki ulomak, svaki lik besprijekorno odzvanja u odnosu prema drugima.

  Ver libro