Other books that might interest you

• 

  Ruže za Nives Koen

  Mirko Kovač

  • 0
  • 0
  • 0

  U knjizi pripovijedaka Ruže za Nives Koen sabrane su sve do sada objavljene pripovijetke Mirka Kovača, te nekolicina njih koje se sada po prvi puta pojavljuju pred čitateljskom publikom. Mirko Kovač za ovo je izdanje svojih pripovjedaka u Sabranim djelima sve priče iznova temeljito pregledao a neke od njih i potpuno preradio tako da ih sada možemo vidjeti u njihovoj konačnoj verziji. Sve majstorstvo Kovačeva pripovijedanja očituje se upravo u njegovim pripovijetkama. Mirko Kovač u svakoj priči uspijeva ispisati mikrokozmos za sebe, bilo da je riječ o urbanim sredinama, intelektualcima ili hercegovačkoj provinciji. Kovačevi junaci, redovito su tragične figure duboko ukotvljene u svoju sadašnjost i prošlost, oni pokušavaju pobjeći od svoje sudbine iako su svjesni da bijega od nje nema i ne može biti. Njegovi junaci teže boljem ali ih u tome sputavaju i njihova erotska pregnuća kao i politički sustavi. Od hercegovačkog kamenjara do asfalta velikih metropola Kovač prozne pasaže ostvaruje pomno stvaranom strukturom svake pripovijetke, fascinantnim živim i bogatim stilom te plijeni pažnju od najmanjeg detalja do cjeline svake pripovijetke. Svaka pripovijetka, njih šesnaest, bez obzira da li je riječ o onima nagrađivanima kojima su nagrade zbog kritike komunističkog sistema bile oduzimane, poput Rana Luke Meštrevića, pa do najnovijih poput naslovne ili Posjeta dame u crnom, redovito su duboko uznemiravajuće jer vrlo oštro i bez uvijanja uspijevaju raskrinkati lažno moralističke navade naših malih sredina i skučenih umova. Mirko Kovač i u pripovijetkama, jednako kao u romanima ili esejima pokazuje sav svoj klasični pripovjedački modernitet začinjen briljantnim stilom, te se potvrđuje kao jedan od najvećih suvremenih pisaca ovih prostora.

  Show book

• 

  Čovjek koji je lovio vlastitu sjenu

  David Lagercrantz

  • 0
  • 3
  • 0

  Lisbeth Salander služi dvomjesečnu zatvorsku kaznu u ženskom zatvoru jer je spašavala dječaka od pogibelji. Odbila je reći bilo što u svoju obranu, na umu su joj mnogo važnije stvari.Mikael Blomkvist posjećuje je svakoga tjedna bez obzira što je zatvor daleko, a tragovi koje otkriva čine mu se kao odlična reportaža za Millennium. Za Lisbeth oni bi pak mogli otključati duboko skrivene tajne s kojima se mora suočiti.Lisbeth će se i u zatvoru sukobiti kada je potrebno zaštititi slabije, bez obzira na cijenu koju će pritom platiti. No, probuđene uspomene tjeraju ju da traga za istinom koja se krije iza jedne slike iz djetinjstva – žene s plamenim znakom na vratu koji izgleda kao da ga je ostavio zmaj.U Čovjeku koji je lovio vlastitu sjenu, petoj knjizi u serijalu Millennium, najsnažnija heroina 21. stoljeća, nepobjediva hakerica Lisbeth Salander i beskompromisni novinar Mikael Blomkvist rasvijetlit će sjene iz prošlosti koje dotiču mračno srce najdubljih problema suvremenog društva i pomoći Lisbeth da konačno shvati samu sebe.

  Show book

• 

  Rod

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Rod Miljenka Jergovića knjiga je sastavljena od više cjelina - romana, dokumenata, pripovjednih skica, fragmenata - u kojima se izmjenjuju fikcionalni i nefikcionalni dijelovi i savršeno se miješaju stvarno i izmaštano. S mnogo autobiografskih elemenata Jergović u Rodu ispisuje sagu o porodici Karla Stublera, svoga pradjeda.  Karlo Stubler, dunavski Švaba, rođen u Bosowiczu, u rumunjskome Banatu, po zanimanju je bio željezničar koji je život proveo u Bosni. Kćeri su mu se udavale u Bosni, sin mu je studirao u Beču i Grazu. U njegovu domu govorilo se njemačkim jezikom, a izvan kuće srpskohrvatskim. Država s kojom je došao u Bosnu zvala se Austro-Ugarska, ali je većinu života proživio u Jugoslaviji. Unuk mu je 1943. poginuo kao njemački vojnik u Slavoniji. Dvije godine poslije po Karla Stublera dolaze partizani da ga vode u logor za pripadnike njemačke narodne zajednice u Jugoslaviji, iz kojega će biti deportiran u Njemačku. Spašavaju ga susjedi koje je tijekom rata štitio i skrivao u svome domu. Rod prati priče Karlove djece i unuka sve do smrti njegove posljednje unuke, koja je živjela u Sarajevu, i prekida porodične loze. Rod je roman u kojem Jergović kroz sudbinu vlastite porodice govori o stoljeću Srednje Europe i Balkana, roman koji poput željeznice premrežuje epohu i krajeve, zemlje koje su se izmjenjivale, povijest koja je bila nemilosrdna. Od pradjeda i početka dvadesetog stoljeća do današnjice i autora i njegove sudbine Rod je opus magnum Miljenka Jergovića, autora kojeg s pravom možemo nazvati Ivom Andrićem našega doba.

  Show book

• 

  Dora Bruder

  Patrick Modiano

  • 0
  • 0
  • 0

  Pravi Pisac redovito primjećuje ono što je vidljivo, a skriveno, čak i ako je riječ o sitnici na ulici, naizgled nevažnom događaju, i u svemu pronalazi priču. Tako je Patrick Modiano pregledavajući stare pariške novine s kraja ratne 1941., pronašao bilješku o nestanku djevojke Dore Bruder. Ta ga je vijest obuzela, pa je krenuo u potragu za njom, za stvarnom Dorom, siromašnom mladom Židovkom čije se ime ne pojavljuje u povijesnim knjigama ni u suvremenim telefonskim imenicima. Dok traži Doru, krećući se njezinim tragovima, pripovjedač oživljava onaj stvarni Pariz, u kojem obitelji žive teško, jedva spajajući kraj s krajem, Pariz oronulih hotela, mjesto skrivanja, a ne velegradskih svjetala. Dora Bruder sasvim je obična djevojka, tinejdžerica željna života. I dok autor prati znakove koje pronalazi, on ne pripovijeda samo o Dori nego i o sebi, o svojim nadanjima i strahovima, o svojoj sudbini, o sebi kao tinejdžeru koji je kao i Dora bježao od sigurnosti u opasnu avanturu.

  Show book

• 

  Mađioničar

  Magdalena Parys

  • 0
  • 0
  • 0

  Kao potezom čarobnog štapića, godine 2010. u njemačkom Uredu za dokumentaciju Stasija uništeno je gotovo šest kilometara dokumenata, više od dvadeset milijuna stranica, od kojih su neke, baš kao i Nagradom Europske Unije za književnost ovjenčan roman Magdalene Parys, govorile o operaciji pod kodnim imenom Mađioničar.Kada je pedesetih godina prošloga stoljeća pokrenuta, tajna služba DDR-a njome je željela likvidirati ne samo one koji su preko željezne zavjese pokušavali pobjeći na Zapad nego i najistaknutije oporbene političke aktiviste. Sve do pada Zida o preko stotinu ubijenih i nestalih nije se smjelo pričati, a nakon ujedinjenja oni koji su za njih znali učinili su sve da ih ostatak svijeta zaboravi. Sve dok 2011. jedna stara i mutna fotografija nije pokrenula novi niz okrutnih zločina. Depresivni berlinski policijski inspektor Kowalski i neprilagođena televizijska novinarka Dagmara Bosch, svako za sebe i svako gonjen vlastitim demonima, bit će uvučeni u istragu koja će uzburkati političke vode ujedinjene Njemačke i probuditi nemani skrivene na muljevitom dnu.

  Show book

• 

  Nesreća bez želja

  Peter Handke

  • 0
  • 0
  • 0

  “U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”Ovako Peter Handke počinje svoje izvanredno djelo Nesreća bez želja, o životu i smrti svoje majke iz perspektive sina, ali i objektivna pripovjedača. Ova, po mnogima najvažnija Handkeova knjiga, koja ni nakon gotovo pola stoljeća nije izgubila na aktualnosti, oda je ženi koja je slobodu našla tek u smrti i nesumnjivi dokaz da je Peter Handke već tada pokazao talent vrijedan Nobelove nagrade.“Nesreća bez želja kratki je roman koji je na njemačkom objavljen 1972. i ključ je za razumijevanje biografije ovoga čovjeka i jedna od najsnažnijih i najstrašnijih knjiga koje čovjek ispisuje o sebi. Ona je tačka iz koje će, tridesetak godina zatim, započeti trend autobiografske, seberazarajuće europske proze. Koga zanima od čega je krenuo Karl Ove Knausgaard, neka pročita Nesreću bez želja.” – Miljenko Jergović“Dirljivo i divno napisano.” – Richard Locke, The New York Times Book Review“U Nesreći bez želja autor se konfrontira s majčinim samoubojstvom u priči koja je poput objašnjenja nekog sna koji se ponavlja.” – Chicago Sun – Times“Tajna ove tužne fabule jest u tome da je čovjek čita bez daha. To je uspjeh Handkeova izričaja, njegova žara i distance, ispletenih na najbolji umjetnički način.” – Ulrich Greiner, Die Zeit“Neću oklijevati da nazovem Nesreću bez želja Handkeovim najvažnijim, suštinskim djelom. Ovo je knjiga za koju trebate odvojiti vrijeme da je pročitate.” – Jørgen Herman Monrad“U remek-djelu o majčinu samoubojstvu Handke nam pokazuje kako je jezik zatvor u kojem u patrijarhalnome dobu žena nikad ne dobiva stvarno ‘ja’ da ga može ubiti.” – Simon Lund Petersen

  Show book