D'autres livres qui pourraient vous intéresser

• 

  Vjetrogonja Babukić i njegovo doba

  Miljenko Jergovic

  • 0
  • 0
  • 0

  Glavni lik filma Terminal zarobljen je na aerodromu dugih devet mjeseci, a junak novog romana Miljenka Jergovića putuje avionima diljem globusa nevjerojatnih trideset godina. Njegovo je ime Babukić i u svijet se otisnuo početkom našega posljednjega rata, bježeći od Zagreba, posla u JNA i trudne ljubavnice preko ljubljanskog Brnika dalje, daleko nekamo. Već na prvom letu prema Frankfurtu stekao je talent da usvoji novi jezik čim ga čuje i da mu svi – od carinika i stjuardesa do slučajnih suputnika – neizmjerno vjeruju.Babukićeve avanture prispodobive su jedino Švejkovima ili Don Quijoteovima. Obišavši svijet nebrojeno puta, a nikada ne izvirivši iz aerodroma ili zrakoplova, on pažljivo sluša fantastične i nevjerojatne priče ljudi svih rasa i vjera koje susreće – od dagestanske vještice, preko švedskog antropologa Olssona, sve do Dinka Mikuličića, sina najpoznatijega Udbina ubojice, s kojim će na beogradskom aerodromu dočekati kraj svijeta.Vjetrogonja Babukić i njegovo doba suvremeni je pikarski roman u kojem se ogledaju naši strahovi, bojazni, opsjednutost seksom, tračem, ićem i pićem... Miljenko Jergović napisao je djelo u kojem se eros i thanatos, moguće i nemoguće dodiruju i spajaju kao u Rabelaisovim, Swiftovim ili Hellerovim knjigama, a njegov vjetrogonja Babukić, istovremeno brižan i tašt, strašljiv i hrabar, istinski je junak našega doba.

  Voir livre

• 

  Stol od trešnjevine

  Marica Bodrožić

  • 0
  • 2
  • 0

  Gradovi i uspomene, povijest i ljudi – sve je to sada pred njom, na stolu od trešnjevine. Za Arjetu Filipo fotografije rasprostrte po stolu njezine bake nisu samo u trenutku zarobljena sjećanja, one su i priče – o gradu pod opsadom, o Istri, o moru njezina djetinjstva i mladosti, o obiteljskoj tragediji i odlasku početkom devedesetih, koji je promijenio sve. Fotografije Pariza, gdje je studirala i u novom jeziku zapo­čela novi život, one na kojima je Arik, slikar u kojega se zaljubila protiv vlastite volje, i ostali koji će joj značiti: mudri pticoznanac Mischa Weisband, Hiromi, s kojom je krojila Pariz, i Nadežda, s kojom je podijelila ljubav i bol, prijatelji zauvijek. Sada, u Berlinu, taj stol od trešnjevine, to dragocjeno drvo koje je naplavila povijest, raskrižje je na kojem se sve priče susreću da bi ispisale Arjetu, da bi joj otkrile tko je. U Stolu od trešnjevine, romanu za koji joj je dodijeljena Nagrada Europske Unije za književnost, Marica Bodrožić snažno i uvjerljivo pripovijeda o mladoj ženi koja traži uporište u svijetu punom pukotina. Želi li doista živjeti u sadašnjosti, Arjeta Filipo morat će se uhvatiti ukoštac s dugo potiskivanom prošlosti i iskrivljenim zrcalima svojih sjećanja.

  Voir livre

• 

  Trebao si otići

  Daniel Kehlmann

  • 0
  • 0
  • 0

  Sve je trebalo biti idealno, osamljena suvremeno uređena kuća u Alpama, mjesto za odmor i rad. Kuća u kojoj će mladi bračni par – ugledni pisac, slavna glumica i njihova mala kći provesti odmor, a on će uspješno dovršiti scenarij za nastavak hit-filma. Djevojčica traži da joj se čitaju priče, supruga bez prekida ispisuje poruke na mobitelu, a pisac pokušava zabilježiti ideje u bilježnicu. Međutim stvari nisu nimalo jednostavne, odnos među supružnicima je narušen, a i sama kuća, o kojoj kruže različite legende, kao da se mijenja pred očima aktera.Vješto stvarajući atmosferu straha, poput klasika horora Isijavanja Stephena Kinga, Daniel Kehlmann uvlači čitatelja u priču koja se može dogoditi svakome. Trebao si otići govori o suvremenom životu, o udaljavanju i raspadu obitelji, o ljudskim nesigurnostima i manama, pokazujući kako su najdublji strahovi i anksioznosti duboko u svakome od nas. Filmična i pamtljiva, maestralna novela Trebao si otići pokazuje kako samo najbolji pisci mogu vječne književne a samim time i ljudske motive i teme uobličiti u novom ruhu.

  Voir livre

• 

  Solenoid

  Mircea Cartarescu

  • 0
  • 0
  • 0

  Genijalna, luda, neusporediva – Solenoid je knjiga o kakvoj sanja bezimeni junak Cărtărescuova remek-djela, učitelj rumunjskoga koji se odrekao sna da postane pisac, ali ne i pokušaja da razotkrije misterij postojanja. Kad u predgrađu Bukurešta kupi kuću u obliku broda, ispod njezina će podruma pronaći solenoid, divovsku magnetsku zavojnicu čija gravitacijska sila ne vuče prema dolje, već lebdjeti čini sve što joj se približi – ljude, stvari, pa čak i stvarnost samu. U školi na rubu grada sudbinu Cărtărescuova junaka odapinju tri susreta: onaj s Irinom, u koju se zaljubljuje, s profesorom matematike Goijom, koji ga upućuje u misterije svoje discipline, te otkriće piketista, pripadnika mistične sekte, koji u Bukureštu organiziraju demonstracije protiv smrti. Svaki znak, svako sjećanje i svaki san postaju komadić slagalice čije će mu rješenje pružiti “plan bijega”, jer jedini cilj postaje raskid sa “zavjerom normalnosti”. Solenoid Mircee Cărtărescua istinska je knjiga koja zahtijeva odgovor čitatelja, monumentalan roman kojim odjekuje genijalnost Pynchona, Borgesa, Swifta i Kafke.

  Voir livre

• 

  Duel

  Eduardo Halfon

  • 0
  • 0
  • 0

  Od Italije i Poljske do Gvatemale i SAD-a, pa nazad, kroz prostor i vrijeme – za Eduarda Halfona i njegova istoimenog pripovjedača u Duelu sva su putovanja jedno te isto putovanje, a sve potrage – ona za nestalima. Jer, domovi su nestajali u vatri, ljudi u koncentracijskim logorima, prezimena u Łódźu i na Ellis Islandu, a u gvatemalskom jezeru Amatitlán utopio se petogodišnji dječak Salomón, stariji brat pripovjedačeva oca. Ili se dogodilo drugačije? Kada nakon desetljeća izbivanja ponovno posjeti vikendicu svojega djeda, niti piščeve obiteljske mitologije ispreplest će se s mitovima koji već tisućljećima žive oko gorskoga jezera, i natjerati ga da zaroni njihovim tragom. Zbog čega je Salomón izbrisan iz obiteljske povijesti? Je li, u hladnim vodama jezera, skriven isti pradavni sukob, ista priča o braći, nasljeđe koje baštinimo od pamtivijeka? Jesu li i svi nestanci jedan te isti nestanak? Halfon – saznat ćemo u ovoj izvanrednoj i višestruko nagrađivanoj knjizi – dolazi od starohebrejske ili staroperzijske riječi koja znači: onaj koji si mijenja život. Kao i sva velika literatura, Duel Eduarda Halfona svojom bi emotivnošću i dubinom, iznimnom snagom i zrnom profinjenog humora lako mogao promijeniti naš.

  Voir livre

• 

  Ljeta s Marijom

  Olja Savičević Ivančević

  • 0
  • 0
  • 0

  U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara... U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.
   
  “Bugenvila koju sam početkom devedesetih posadila s ocem već dugo je ono najljepše na kući. Mama je obožava i ponosi se njome. Pretpostavljamo da se žila probila do nekog izvora hrane i vode, možda kanalizacije pa je izrasla tako velika i prekrasna. Purpurni cvjetovi pojavili bi se s početkom ljeta, na tisuće njih, i sve do zime davali bi raskoš meni dragoj, ali nimalo raskošnoj i objektivno ne baš prelijepoj ulici koja se zove kako se zove, iako u njoj nema murtile ni zelenila osim u pokojem pitaru. Bugenvila je obgrlila čitavu kuću svojim dramatičnim bokorima, pa kuća kamena i bijela sa zelenim škurama, izgleda kao dom nekih sretnih ljudi bez problema. Ali, mi i jesmo bile ti ljudi, samo s problemima. Sretni ljudi s problemima, pomislila sam da je to moguće, taj tren.”

  Voir livre