Weitere Bücher, die Sie mögen werden

• 

  Malvina

  Mirko Kovač

  • 0
  • 1
  • 0

  Malvina je jedno od najuzbudljivijih proznih djela o patnji žene, koja bi mogla biti naša majka, sestra, žena, ljubavnica. Premda u mnogim svojim prozama pripovijeda u prvome licu, u Malvini je pripovjedački diskurs Mirka Kovača blizak doktrini T. S. Eliota o impersonalnosti pjesnika. Kao i likovi iz njegove proze, tako i on sam kao pripovjedač bježi od sebe postajući nekom vrstom katalizatora ili medija u kojemu sjedinjuje različita životna iskustva svojih protagonista. U prvi mah Malvina nas podsjeća na srednjovjekovne kronike i njena dramatičnost gotovo da je zatvorena iza samostanskih zidova (kao u slučaju portugalske redovnice iz 17. stoljeća koja svoju tajnu ispisuje u čudesnim pismima). Poput stroga analitičara i hladna ali precizna forenzičara, pisac slaže mozaik o Malvini, nesretnoj ženi, žrtvi spleta čudesnih okolnosti. Kovač iz dokumenata stvara lik Malvine, koja je i svetica i grešnica, transcendentalni mistik i žena u kojoj je sjeme ludila: ona pohađa školu za pravoslavne djevojke, bježi iz samostana s prvim znacima ludila te se udaje za jednako tako nesređena i nesretna čovjeka katoličke vjere, pokazujući sada već javno svoju perverznu ljubav prema Katarini. U njoj sve više raste val mržnje prema ljudima i napokon bježi natrag u samostan. Dokumenti o Malvininoj storiji ne bi smjeli ovu kroniku svesti na puki izvještaj o ženi simbolu nesreće, već taj roman možemo i moramo čitati kao jedan model ljudske egzistencije, kao ontološki problem bića, koji se kreće u luku od svetice do drolje i zato Kovač, vještinom majstora kolaža, s Malvine skida auru svetice mučenice prikazujući sve njene opačine, pokoru i "pranje vlastite grešnosti" prije ponovna ulaska među zidine vječne transcendencije. Na koncu nam pisac sugerira da nesreća i bol nisu samo osobna, Malvinina kob, nego je to način života svih likova u romanu, koji na posebno sugestivan način stvara osjećaje koji traju.  Tomislav Sabljak

  Zum Buch

• 

  Samovar

  Davor Spisic

  • 0
  • 0
  • 0

  Samovar je roman koji nam pripovijeda duša Borisa Makarova koji se smrznuo negdje na naftnim poljima Bijelih noći u Sibiru. Ovo je priča o nekoliko generacija Makarovih, obitelji ruskoga podrijetla, koja je još od Drugog svjetskog rata u našim krajevima. Sada, 2030. godine, Boris i u smrti očinski bdi nad svoje tri neudate kćerke, tri čehovljevske sestre: Varjom (50), Sonjom (45) i Natašom (40). Najstarija je uposlena kao baba-sera, srednja pere mrtvace na patologiji u obližnjem gradu, a najmlađa prodaje ljubav, tj. sebe. Tri sestre sanjaju iz svog zabačenog kutka Hrvatske put u obećanu Moskvu, u zemlju predaka. Ali na vrata im zakuca Kanađanka Ekatarina, podrijetlom iz Beograda, pritom, trudna djevojka njihovog brata Sergeja…

  Zum Buch

• 

  Ko je zgazio gospodju Mjesec

  AsmirKujović

  • 0
  • 0
  • 0

  Roman ""Ko je zgazio gospođu Mjesec" dobio je najveće priznanje u BiH, godišnju nagradu Društva pisaca BiH . Mnogi su ovaj roman nazivali pravim bosanskim ratnim romanom, ali se danas čini da je on mnogo više od toga. Autor obrađuje bezbrižne periode djetinjstva, seksualnog odrastanja, sitne nestašluke, dogodovštine, temu prijateljstva od rane mladosti, pa u sebi, skupa s likovima, pjevušimo: "Od naselja do Titova dvora, pružila se žica telefona! A iz dvora Tito nam govori: "Jel vam teško udarnici moji?" Čitajući ovaj roman bićemo uvučeni u psihološke, filigrantski brušene analize likova, ali i razgaljeni dječačkim, crnim, ogoljenim humorom. "

  Zum Buch

• 

  Nas tri

  Shida Bazyar

  • 0
  • 0
  • 0

  Hani, Kasih i Saya prijateljice su odmalena. Prve poljupce i prve udarce, prva pijanstva i prva otrežnjenja u stambenom naselju za pridošlice izniklom na rubu malog njemačkog grada – sve su ih prošle zajedno. Danas, njih tri još su nerazdvojne: prijateljice, čuvarice i sestre po oružju u ratu koji se vodi na ulicama, po uredima i na društvenim mrežama. Ratu koji mi ostali najčešće ne vidimo, ili možda biramo ne vidjeti.I zbog toga, zbog njih i nas, Shida Bazyar napisala je roman čija nas prkosna energija tjera da tugujemo i smijemo se, očajavamo i bjesnimo zajedno s njegovim junakinjama. S neustrašivom Sayom, koja svud oko sebe prepoznaje diskriminaciju i rasizam i ne oklijeva nazvati ih njihovim imenom. S Kasih, koja nakon bolnog prekida s dečkom uzaludno obilazi burzu rada tražeći priliku i posao. S Hani, koja radi previše, a zarađuje premalo i nikada se ne zauzima za sebe. Nas tri Shide Bazyar počinje novinskom viješću koja radikaliziranu muslimanku Sayu M. optužuje da je izazvala požar u kojemu je stradalo više stanara jedne zgrade, ali sve što slijedi blistava je, savršeno satkana mreža uzroka i posljedica, gorkih istina i slatkih laži, u koju su, zahvaljujući moćnom glasu i talentu njemačke autorice, pred nama uhvaćeni rastuća ksenofobija i jačanje krajnje desnice, svijet u kojemu je kudikamo lakše biti domaćin, bijelac i muškarac. Shida Bazyar nije mogla biti aktualnija ni jasnija. Napisala je knjigu nakon koje se ne ostaje sjediti skrštenih ruku, beskompromisan roman o savezu triju mladih žena – i o jedinome što im omogućuje život u društvu koje ne trpi one drugačije: bezuvjetnom prijateljstvu.

  Zum Buch

• 

  Šutnja bijeloga grada

  Eva García Sáenz de Urturi

  • 0
  • 1
  • 0

  U prvom romanu senzacionalne Trilogije bijeloga grada inspektor Unai López de Ayala zvan Kraken kreće tragom okrutnih ritualnih ubojstava koja potresaju baskijski grad Vitoriju.Uvijek dva tijela. Muško i žensko, s rukom na obrazu onoga drugog, gotovo kao dodir utjehe. Tako je bilo prije dvadeset godina, a tako je i danas, koji dan prije nego što iz zatvora treba izaći čovjek koji je za ubojstva osuđen – nekoć slavljen, a danas omražen, briljantni arheolog Tasio Ortiz de Zárate. Pred inspektorom Ayalom, mladom zvijezdom vitorijske policije, težak je zadatak: otkriti kako je Tasio nastavio ubijati iz zatvora, ili pronaći ubojicu zbog kojega je junak Krakenova djetinjstva u tamnici dva desetljeća proveo nevin.Ali, je li itko nevin u priči koju u sebi skriva Šutnja bijeloga grada? U mističnoj atmosferi Baskije, slijedeći trag krvi, koji od drevnih dolmena i keltskih nalazišta vodi do Stare katedrale i velebnih palača Vitorije – ovaj triler furiozna tempa hvata nas u svoju mrežu i ne dopušta nam da predahnemo.Mogu li se okajati grijesi iz prošlosti?Može li se u srce tame dospjeti slijedeći let pčele?I ima li odatle povratka?Međunarodni bestseler Šutnja bijeloga grada Eve García Sáenz de Urturi napet je, elegantan krimić u kojemu se mitologija i legende, arheologija i obiteljske tajne miješaju sve do vrtoglavog raspleta koji će vas zateći nespremne.
   
  “Prvi dio Trilogije bijeloga grada Eve García Sáenz de Urturi zavodljivo je pisano djelo impresivna dosega i dubine.” – Kirkus
   
  “Nevjerojatno je kako te drži u neizvjesnosti. Otvarala sam tu knjigu čak i kad sam znala da imam samo deset minuta za čitanje.” – Graciella Pisiani
   
  “Sa strepnjom, tako sam čitala Šutnju bijeloga grada. Inteligentna, zabavna i puna iznenađenja – pročitajte je i nećete se pokajati!” – Cristina Castro
   
  “Čista desetka za ludo originalnu radnju! Kad počneš čitati, ne možeš prestati.” – Carme F. Martínez

  Zum Buch

• 

  Jakovljeve ljestve

  Ljudmila Ulicka

  • 0
  • 0
  • 0

  O njemu se u obitelji šutjelo i Nora ga je vidjela samo jednom, dok je bila dijete, ali njezin djed Jakov Osecki neće joj zauvijek ostati tajna – dugo nakon njegove smrti, kada ga bude trebala najviše, otkrit će joj ga pisma i dnevnici pohranjeni u škrinjici od vrbova drva. Između kazališne umjetnice Nore i nesuđenoga glazbenika Jakova u briljantnom romanu Ljudmile Ulicke protegnulo se jedno od najburnijih stoljeća ruske i europske novije povijesti. Varljivo obećanje vremena prije Revolucije, pogibije u svjetskim ratovima, mrak staljinizma i previranja najnovijeg doba – kroz sva ta razdoblja provest će nas ljubavi i razočaranja, ideali i zablude, izdaje i nadanja triju generacija obitelji Osecki. Ali svatko tko je ikada čitao Ulicku zna da Jakovljeve ljestve nisu tek još jedna obiteljska saga na kakve smo se navikli. U živote svojih veličanstvenih junaka, u svaku od sudbina koje maestralno ocrtava, najznačajnija je suvremena ruska autorica utkala pitanje koje pisce i filozofe zaokuplja otkako je svijeta: može li čovjek biti slobodan? A to kako se ostaje slobodan u mreži spletenoj od okolnosti, gena, slučaja i povijesti može nam reći samo velika književnost – knjiga poput Jakovljevih ljestvi, koju zasigurno nećete zaboraviti.

  Zum Buch