Dok pakiram svoju biblioteku

Alberto Manguel

Summary

Godine 1931. Walter Benjamin napisao je kratak i danas slavan esej o odnosu čitatelja i njihovih knjiga i naslovio ga "Raspakiravam svoju biblioteku: besjeda o kolekcionarstvu". Dok se u lipnju 2015. sprema napustiti svoj seoski dom u dolini Loire, glasoviti argentinski pisac i bibliofil Alberto Manguel kreće putem naizgled suprotnim Benjaminovu – valja mu naime spakirati više od 35.000 svezaka koje je prikupio tijekom života i poslati ih na novu prekomorsku adresu, jer Habent sua fata libelli; knjige imaju vlastitu sudbinu.
 
I dok pakira i probire knjige koje će zadržati, pohraniti ili odbaciti, Manguel se prepušta razmišljanju o prirodi odnosa između knjige i čitatelja, reda i nereda, čitanja i sjećanja, ispisujući elegiju koja se čita kao manifest, lucidan čin pobune protiv prijetnje zaborava koji nam prazni police.
 
Svaka biblioteka, piše Manguel, neka je vrsta višeslojne autobiografije, pa na tom tragu i Dok pakiram svoju biblioteku postaje upečatljiv i intiman osvrt na prebogat čitateljski život jednog iznimnog autora. Erudicija i mudrost, a nadasve strast prema književnosti, koju osjećamo na svakoj stranici Manguelove knjige, vode nas kroz epohe i svjetove, kroz čarobne hodnike jedne veličanstvene biblioteke, života posvećena čitanju.

Available since: 03/31/2021.

Contemporary Fiction

Other books that might interest you

Uskim putom duboko na sjever

Richard Flanagan

Kad Japanci 1942. osvoje Singapur, zarobljavaju dvadeset dvije tisuće Australaca. Među njima je i mladić s Tasmanije Dorrigo Evans, koji kao liječnik pokušava svoje sunarodnjake zaštititi od okrutnog bojnika Nakamure. No australski zarobljenici dobivaju nemoguć zadatak: da goloruki izgrade željezničku prugu kroz neprohodne šume Sijama. U svakodnevnoj borbi s bolestima i smrti Dorrigo nastoji ostati pribran prisjećajući se trenutka kad je prvi put ugledao Amy, plavokosu djevojku s grimiznom kamelijom. Premda je mislio kako je više nikad neće sresti, zapanjilo ga je kad je naišao na nju u hotelu svojeg tetka Keitha. U sijamskom paklu ostale uspomene iz predratnog doba sve više blijede, pa tako i ona na njegovu zaručnicu Ellu. No kad konačno nastupi mir, Dorrigo, Nakamura i ostali zarobljenici moraju se suočiti s mirnodopskim životom.Uskim putom duboko na sjever vodećega australskog pisca srednje generacije Richarda Flanagana roman je iznimne snage, vješto ispričan i jako dirljiv. Epopeja o ljudskosti u nepodnošljivim okolnostima i borbi za život i ljubav zasluženo je 2014. dobila nagradu Booker.

Show book

Samo strast

Annie Ernaux

Samo strast jezgrovit je, ali emocionalno intenzivan roman koji istražuje aferu žene s oženjenim muškarcem. Oštra i nepokolebljiva autobiografska proza zadire u složenost želje, opsesije i zamršenih nijansi međuljudskih odnosa. Iskreno ispitivanje strasti prema muškarcu i utjecaja koji ona ima na život tjeraju protagonisticu do ruba samospoznaje. Preciznošću i hrabrošću, Annie Ernaux ispituje vlastito stanje u razdoblju svog života kada nije radila ništa osim što je čekala muškarca. Priča je to o ljubavi, čežnji i seksu pisana oskudnim, elegantnim stilom koji je autorici priskrbio međunarodno priznanje. Ova je knjiga bila na vrhu ljestvice nacionalnih bestselera u Francuskoj više od tri mjeseca.
Annie Ernaux (1940.) odrasla je u malom gradiću Yvetot u Normandiji u radničkoj obitelji. Nakon studija književnosti na sveučilištu u Rouenu predavala je francuski jezik i književnost u srednjoj školi i radila u Nacionalnom centru za obrazovanje na daljinu. Karijeru spisateljice započela je 70-ih godina objavom novele Les Armoires. Za svoj je opus, koji čini preko dvadeset naslova prevedenih na brojne svjetske jezike, primila niz nagrada, a 2022. dodijeljena joj je Nobelova nagrada za književnost. Izdavačka kuća Gallimard većinu njezinih knjiga sabrala je u kolekciji Quarto čime je Ernaux postala prva žena koja je za života ušla u tu prestižnu biblioteku.
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Fotografija na naslovnici: Freepik

Show book

Mračna mjesta

Gillian Flynn

Libby Day bilo je sedam godina kad su joj majka i sestre stradale u ubilačkom pohodu pobjesnjelog sotonista. Jedina je preživjela noćni masakr, a na suđenju je tvrdila da je njezin petnaestogodišnji brat Ben ubojica. Kad ostane bez novca, dvadeset četiri godine poslije prisiljena je na suradnju s Kill Clubom. Članovi te neobične organizacije opsjednuti su davnim ubojstvima, ali pritom uvjereni u Benovu nevinost. Uz njihovu pomoć Libby počinje potragu za istinom koja će razbuditi stare sablasti i dovesti je do šokantnih otkrića...

Show book

Oprost

Ales Steger

Godina je 2012. Mjesto događanja Maribor, Europska prijestolnica kulture. Struktura istovremeno nadrealna i hiperrealistična. Dramatis personae koje Aleš Šteger nabraja na samom početku svoga romana Oprost raznolike su, od Adama Belyja, bivšeg dramaturga i vođe scijentologa i Rose Portero, njegove pomoćnice, radijske novinarke, do plejade najraznolikijih likova od vrha do dna društvene ljestvice. Među njima, u dramskoj strukturi mističnoga trilera, trinaest odabranih, trinaest posvećenih, trinaest krakova hobotnice koja proždire sve pred sobom, hobotnice za koju smo krivi jer smo dopustili njezino postojanje i jer je hranimo svojim šutnjama. Hobotnica, metafora dobro poznata u našim krajevima, utjelovljuje Velikog Orka, neodredivo i neuhvatljivo Nešto sazdano od laži, tajni, strahova, skrivanja i koječega drugog, bez otpuštanja i oprosta čijih grijeha, bez oslobođenja čijih duša, nema mogućnosti stvarnog očišćenja, a možda ni tada.Oprost Aleša Štegera izvanredno je napisan roman prožet crnim humorom, samoironijom i promišljanjem sadašnjega trenutka u prepletu prošloga i budućega, upozorava, opominje i čini suodgovornim svakoga tko okrene glavu i ne učini ništa.

Show book

Karusel

Ludwig Bauer

Na samome kraju dvadesetoga stoljeća u rodni provincijski gradić, imaginarni a tako stvarni Gradec, iz Amerike na pogreb svoje pomajke dolazi Miroslav/Frederick i susreće svoju ljubav iz djetinjstva, nezaboravnu Gabrijelu, čiji ga je bijeg s cirkusom obilježio za cijeli život. Dvoje staraca pokušava rasplamsati žar mladenačke ljubavi u svijetu koji nestaje, koji se kao i stoljeće za njima topi poput šećerne vate. Gabrijela i Miroslav to su vrijeme proživjeli sasvim različito i kroz njihove sudbine ono se prelama kao u kući ogledala.  Miroslav je Židov kojem je njegovo židovstvo kao djetetu bilo zatajeno. On je salonski ljevičar, skeptik, individualist, znanstvenik koji uvijek sumnja, a vjeruje samo u ideale boljeg i pravednijeg društva. Nasuprot njemu Gabrijela je oduvijek spremno prihvaćala svaku vjeru, bio to socijalizam, katolicizam ili nacionalizam, a sada vjeruje u potrebu za mirom i suživotom. Ona se svakoj svojoj vjeri podaje potpuno, bezrezervno te u nju utkiva samu sebe i svoj dar za proricanje budućnosti i liječenje starim, gotovo vještičjim metodama. Kroz sudbinu ovih neobično običnih junaka Bauer je dao plastičnu sliku naše provincije, njezinih stanovnika i predrasuda koje ih oduvijek opterećuju. Karusel je roman jakih osobnosti čije ljudske sudbine imaju univerzalnu vrijednost, a njihovi pokušaji da prežive u mlinskom kotaču velike povijesti poprimaju karakteristike istinskoga herojstva.

Show book

Kako sam postao redovnica

César Aira

Ako priča Aureliana Buendije, nezaboravnog junaka Sto godina samoće, počinje pred streljačkim vodom, sjećanjem na dan kad ga je otac prvi put odveo da vidi led, za Césara Airu, šestogodišnjeg pripovjedača Airina “autobiografskog” romana, sve počinje u sličnim okolnostima, danom kada mu je otac kupio prvi sladoled. Od te briljantne epizode nadalje dramatični, zavodljivi humor obilježava svaku etapu ove priče o odrastanju: djetinjstvo u malom gradu, iskustvo škole i bolnice, odnos prema jeziku i odnos s majkom, prijateljstvo i izdvojenost, delirij izmišljanja, i vječnu, neprekidnu igru… od leda do sladoleda i nazad. U vrtlogu događaja koje nam u romanu Kako sam postao redovnica na svoj neusporedivi način nudi César Aira pustolovina “pričanja o sebi” bit će dovedena do svojih krajnjih granica – anegdota će postati avantura, avantura bajka, a bajka – naposljetku – legenda.

Show book